Krustavost krumpira uzrokuje bakterijska bolest koja napada gomolje koji su još u zemlji. Postoje dva oblika obične šuge: kao uzdignute ili plutaste pustule. Može uzrokovati značajnu štetu proizvodnji krumpira, ali se više ne razvija nakon berbe.
Saznajmo kako prepoznati simptome ove bolesti i bolje je spriječiti.
Obična krasta u detaljima
Uobičajenu šugu uzrokuju bakterije iz roda Streptomyces, koji pripadaju Actionomycetes.Ove bakterije prirodno žive u tlu, ali se lakše razvijaju u pjeskovitim, lakim ili jako vapnenim tlima. Ova bakterija se također može prenijeti sjemenom.
Dva oblika krastavosti napadaju krumpir, ovisno o bakteriji. Imaju različito ožiljno tkivo:
- Uobičajenu šugu u reljefu ili pustulama uzrokuje Streptomyces scabies koji se razvija na temperaturi između 19 i 24°C
- Plosnatu ili plutanu krastu uzrokuje Streptomyces reticulescabies, a pogoduju joj vlaga i temperatura od 13 do 17°C. Također utječe na korijenski sustav. Ali gomolji su manje oštećeni.
Simptomi obične šuge
Ovisno o obliku kraste, gomolji imaju uzdignute rane ili pustule na površini koje se mogu uvući stvarajući prilično duboke kratere u mesu krumpira.Površina je stoga ispucala, smeđe do svijetlosmeđe mrlje obilježavaju kvržice.
Kod plutene kraste primjećujemo jednostavna zadebljanja ili površinske mrlje
S druge strane, na površini, lišće ne pokazuje ništa.
Ova česta bolest ne utječe na prinose ili okus krumpira, već na njihovu kvalitetu. Možda se neće dobro držati. Ali krasta uglavnom uzrokuje značajne gubitke tijekom ljuštenja.
Ponekad krastavost može zahvatiti drugo korjenasto povrće poput repe, mrkve ili cikle.
Suzbijanje krastavosti krumpira
Kako ne postoji liječenje obične šuge, sve ide kroz prevenciju:
- Primijenite strogi plodored usjeva 4 godine prije ponovne sadnje krumpira ili čak korjenastog povrća na istoj parceli
- Apsolutno izbjegavajte kalcizaciju tla prije sadnje gomolja i ograničite izmjene vapna
- Zalijevati samo u slučaju suše na početku formiranja gomolja
- Izbjegavajte saditi gomolje na tlu koje je previše lagano ili pjeskovito
- Ograničite unos slabo razgrađenih organskih tvari
- Posadite na parceli namijenjenu za krumpir zelenu gnojidbu kao što su grahorica, lupina, raž ili gorušica koji inhibiraju bakterije.
Sorte krumpira otporne na krastavost
Odabir sorti krumpira koje nisu jako osjetljive na krastavost također pomaže u ograničavanju rizika. 'Apollo', 'Sirtema', 'Roseval', 'Rosa', 'Amandine', 'Ratte' manje su sklone krasti
Da idemo dalje:
- Krumpir: sadnja, uzgoj, njega i berba
- Berba krumpira: kada i kako?
- Krumpir: prednosti i vrline
- Mladi krumpir: dobro se uzgaja
